preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

Login
Moto škole

 

 

 

 

Raspored zvonjenja

Vozni red autobusa

List za roditelje

Projekti u našoj školi

E-knjige

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Školska kuhinja

Slikovnice

 

 

 

 

Školska knjižnica

Šetnja školom


Korisni linkovi

SPONZOR VEČERI KEMIJE 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 17. 11. 2010.

Ukupno: 2025182
Ovaj mjesec: 3258
Ovaj tjedan: 330
Danas: 10
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Reykjavik – najsjevernija prijestolnica na svijetu
Autor: Mirjana Mihalec, 25. 4. 2018.

Zahvaljujući Agenciji za mobilnost i programe EU koja je odobrila financiranje našeg Erasmus+ projekta 'Going the Extra Mile', dobila sam priliku putovati na daleki Island gdje ću pohađati strukturirani tečaj za nastavnike pod nazivom 'Structured Educational Visit to Schools/Institutes & Training Seminar in Iceland' od 22. do 28. travnja


S obzirom da do Islanda nema direktnih letova iz Hrvatske, krenula sam dan ranije rutom preko Copenhagena od kojeg let do međunarodne zračne luke Keflavik traje malo više od 3 sata.

Island je vulkanski otok u Atlantskom oceanu između Europe i Sjeverne Amerike, svega 287 km udaljen od Grenlanda dok najsjevernijim teritorijem Islanda prolazi Arktički krug.

Najzapadnija je zemlja Europe. Površinu od 103 000 m² naseljava oko 320 000 ljudi. Veći dio stanovništva, oko 200 000, živi u glavnom gradu Reykjaviku u kojem je organiziran tečaj u kojem ću sudjelovati.

Već pri prvom prizoru kad se izlazi iz aviona, svakom je posjetitelju jasno da ovdje vladaju surovi uvjeti. U potpunom kontrastu od sjeverozapada Hrvatske, koji iz zraka pršti bojama iskričavo žutih polja uljane repice i zelenih travnjaka prošaranih šarenim proljetnim cvijećem, vegetacija na Islandu krajem travnja djeluje siromašnom i opustjelom. Tlo je kamenito, crno i prekriveno mahovinom i lišajevima s tek nešto malo grmlja.

Iako temperature u travnju mogu još uvijek biti u minusu, mene je dočekalo ne tako hladnih 9°C i sunčano vrijeme što je prava sreća s obzirom da Island u prosjeku ima 215 kišnih dana godišnje. Sunčano vrijeme i zalazak sunca poslije 21 h omogućili su mi da poslijepodne i večer prije početka  tečaja provedem u razgledavanju znamenitosti Reykjavika. 

Središnji dio grada malen je i lagan za snalaženje. S jedne strane grada nalaze se Islandsko sveučilište, jezerce Tjörnin, zgrada parlamenta, crkva Dómkirkjan i ljupke kuće šarenih krovova dok se s druge strane ulice spuštaju prema Faxaflói zaljevu preko puta kojeg se uzdiže planina Mt Esja. 

U luci su usidreni mnogi brodovi koji turiste voze na ture promatranja kitova i ptica, a miris ribe s brojnih ribarskih brodova potvrđuje da je ribarstvo jedna od glavnih gospodarskih grana.

Šetnjom uz more dolazi se do impresivne koncertne i konferencijske zgrade Harpa na čijem se staklenom pročelju prelijevaju boje neba i mora.

Nedaleko od Harpe nalazi se skulptura vikinškog broda Sólfar koju je dizajnirao Jón Gunnar Árnason.

Omiljeno je mjesto za fotografiranje, a šetnica koja se nastavlja dalje uz zaljev idealna je za vožnje biciklom, trčanje i vožnju skateboardom. Moj prvi dojam je da se stanovnici Reykjavika rado rekreiraju jer sam putem sretala cijele obitelji u sportskim aktivnostima. 

Glavna ulica kojom dominiraju dućani, restorani, klubovi i barovi zove se Laugavegur.

U blizini na brežuljku nalazi se najviša zgrada u Reykjaviku, a to je Hallgrímskirkja, luteranska crkva visoka 74m.

Na vrhu tornja nalazi se vidikovac no on je za mojeg posjeta bio zatvoren zbog mise koja je upravo počinjala no bila je to prilika da čujem nekoliko sakralnih pjesama koje je svećenik svirao na najvećim orguljama na Islandu.

Reykjavik nudi i brojne zanimljive muzeje, galerije, termalne bazene, wellness centre te izvrsnu glazbenu scenu no to ću otkrivati nekom drugom prilikom.

U tjednu koji slijedi očekuju me predavanja o islandskoj povijesti i obrazovnom sustavu te posjete trima školama u kojima ću iz prve ruke saznati kakvo je obrazovanje na Islandu te koje su razlike u odnosu na naš obrazovni sustav.

Mirjana Mihalec, nastavnica engleskog jezika

Informacije navedene u članku odražavaju isključivo stajalište autora. Europska Komisija nije odgovorna za uporabu informacija koje su u članku navedene.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju