preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

Login
Moto škole

 

 

Projekti u našoj školi

Logo škole

E-knjige

List za roditelje

Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Školska kuhinja

Slikovnice

 

 

 

 

Školski list "Leteći razred"

 

 

 

 

Kada zvoni zvono?

 

Kada zvoni zvono?

Korisni linkovi
 

Šetnja školom

 

 


Korisni linkovi

 

 

 

SPONZOR VEČERI KEMIJE 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 17. 11. 2010.

Ukupno: 1526745
Ovaj mjesec: 4746
Ovaj tjedan: 52
Danas: 52
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
SJEĆANJE NA ĐURU ESTERA I TOMU ŠESTAKA
Autor: Mirna Kovačić, 4. 11. 2018.

Povodom blagdana Svih svetih, u petak 2.11., učenici naše škole obišli su grob Đure Estera i Tome Šestaka. Učenici uključeni u rad skupina „Povijest za budućnost“ i „Mali turistički vodiči“  u pratnji svojih učitelja i ravnateljice ispričali su najvažnije pojedinosti iz života poznatih Koprivničanaca. Učenica Dejana Šturbek okupljenima je prezentirala početni monolog Marka Stankovića iz Esterove komedije „Redateljske neprilike“, dok je učenik Šimun Benedikt Kopričanec izrekao prigodnu molitvu.


Đuro Ester je svojim kulturnim i prosvjetnim djelovanjem zauvijek zadužio Koprivnicu, a naša škola, koja nosi njegovo ime ovom je prigodom željela iskazati počast jednom od najznačajnijih Koprivničanaca. Učenici su održali sat povijesti i na grobu istaknutog koprivničkog kompozitora Tome Šestaka, pripremivši kratku biografiju ovog znamenitog glazbenika.

Tomo Šestak je osnivač prvog orkestra limene glazbe i prvog gradskog kora u Koprivnici. Zahvaljujući djelovanju tog istaknutog skladatelja, zborovođe, kapelnika i pedagoškog djelatnika, Koprivnica među prvim gradovima u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske dobiva osnovnu glazbenu školu još 1874. godine. Šestak je cijelog života tijesno surađivao s Esterom naporno radeći na unaprjeđenju kulturnog i društvenog života tada malog podravskog grada.

Učenici naše škole kratkim su programom stavili naglasak na najznačajnija ostvarenja iz Esterovog pedagoškog i kulturnog djelovanja.

 

Razmišljanje o prošlosti, nezaobilazno nas je dovelo do sjećanja na naše bližnje koji više nisu s nama, a kojih se ovih dana sa sjetom prisjećamo.

U nastavku pročitajte što su učenici naše škole ispričali o Đuri Esteru.

 

Đuro Ester rođen je pred stotinu i sedamdeset dvije godine, 2. ožujka 1844. u Koprivnici. Njegovo se ime u novijim povijestima književnosti rijetko spominje, no raznolikost njegove biografije u kojoj se ističu ljubav prema amaterskom kazalištu, pedagoški i dramatičarski rad te koprivničko prebivalište, ističu da je riječ o iznimnom dramatičaru ili redatelju. Na temelju sačuvanoga i dostupnoga materijala moći će se razabrati popularnost Esterovih komada izvođenih i pedesetak godina nakon 296 praizvedbi te piščev udjel u povijesti hrvatske dramske književnosti i kazališta.

Podrijetlom iz činovničke obitelji, osnovnu je školu polazio u Koprivnici pa današnja koprivnička osnovna škola nosi njegovo ime. Gimnazijsko školovanje proveo je u Zagrebu, Senju i Varaždinu, a nakon smrti bana Josipa Jelačića, napustio je gimnaziju i pohađao učiteljsku školu u Zagrebu i Beču. Kao učiteljski pripravnik radio je u Feričancima, učiteljem je postao 1865., učiteljski ispit položio je 1871. i imenovan je prvim učiteljem na dječačkoj učionici u Koprivnici, a poslije i ravnateljem. Umro je u četrdeset devetoj godini života, 29. ožujka 1892.

 

O Đuri Esteru suvremenici su govorili: „simpatičan gospodin stasite pojave, očalima na ugojenom nosu, bio je po rodu Koprivničanin, koji voli dobro jesti i piti, ali je vazda spreman na bratsku žrtvu, pa i šalu. Nije bio u politici provokatorne žestoke ćudi… Sudio bi mirnije i dublje, ali ne bi on nikada skidao svoje surke, ni u salonu ni u audijenciji. Njegov je bio životni program, da Hrvate s ovkraj i s onkraj Drave očuva od mađarizacije, a sredstvo mu je zato bilo: društvenost, šala i gluma.

Kao mladi učitelj Ester je u Koprivnici osnovao amatersko kazališno društvo. Ester sastavio i himnu kulturnog društva Podravac, a stihove je uglazbio njegov prijatelj, koprivnički kapelnik Tomo Šestak Tomo Šestak uglazbio je i Esterov libreto Nos selskog suca, zatim Mlinara i dimnjačara te Međimursku kugu. Bavio se i prikupljanjem muzikološkog blaga ovoga kraja, a neki njegovi tekstovi poslužili su Tomi Šestaku i Fortunatu Pintariću kao libreta.

Od Esterovih dramskih djela danas su dostupna četiri tematski različita komada: Šoštar i ašešor, Redateljske neprilike, Penzionatkinja i Pravnički ples, koji potječu iz osamdesetih godina 19. stoljeća. Ester se pokazao osvjedočenim piscem iz puka i za puk, dramatičarom koji je ostvario zajedništvo i s gledateljima i s koprivničkim temama

Ester je u svakom slučaju bio čovjek kazališta. Šale i igre Đure Estera razmjerno su često izvođene, a kazališni amateri i publika objeručke su ih prihvatili, ponajviše zbog komike i domoljubnih ideja koje je Ester uvodio u svaki svoj komad. Vezanost uz malu sredinu i zajedničke teme jamčili su popularnost koju su pedesetak godina kasnije ovjeravali kazališni amateri u različitim dijelovima Hrvatske, dokazujući da je Koprivnicu moguće prepoznati i na Sušaku, i u Karlovcu, i u Novoj Gradiški jer u svakom mjestu ima Esterovih likova poput slavohlepnih mutikaša, pakosnih usidjelica, zločestih supruga, ćudljivih djevojaka, mudrih mladića i nezaobilaznih dosjetljivih slugu.

Premda sličniji komedijašu no komediografu, svojim kazališnim entuzijazmom Đuro Ester pridonio je povijesti hrvatskoga glumišta, a nesumnjivo je da se i sam pritom do mile volje naigrao i zabavio. Umro je u četrdeset devetoj godini života, 29. ožujka 1892.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju