preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

Login
Moto škole

 

 

 

 

Raspored zvonjenja

Vozni red autobusa

List za roditelje

Projekti u našoj školi

E-knjige

Kalendar
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

Školska kuhinja

Slikovnice

 

 

 

 

Školska knjižnica

Šetnja školom


Korisni linkovi

SPONZOR VEČERI KEMIJE 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 17. 11. 2010.

Ukupno: 2026257
Ovaj mjesec: 4333
Ovaj tjedan: 1405
Danas: 32
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
„Znanje kao dar“ - Daroviti u Bratislavi
Autor: Mirna Kovačić, 27. 2. 2018.

Škola za Darovite učenike u Bratislavi pruža sveobuhvatnu i kontinuiranu edukaciju darovitih učenika od šeste do osmnaeste godine. Obrazovni model APROGEN (Alternativni obrazovni program za darovitu djecu) stvoren je isključivo za darovite učenike. Škola je postala pedagoški, metodički i istraživački centar Bratislavskog okruga.


Učenici škole „Škola pre mimoriadne nadané deti a Gymnázium“ imaju koeficijent inteligencije iznad 130 što ih svrstava u gornjih 2% opće populacije na temelju intelekta. Ova njihova zajednička predispozicija omogućuje im školovanje u okruženju njima sličnih vršnjaka koji često dijele s njima način gledanja na život i obrazovanje, sposobnost da brzo shvate i primjene nastavnu građu bez potrebe za ponavljanjem te ponekad i povećanu osjetljivost na svijet oko sebe. 

 

Misao vodilja Škole za darovitu djecu u Bratislavi jest: „Od onih kojima je mnogo dano, mnogo se i očekuje“. Alternativni program obrazovanja APROGEN učenicima omogućuje učenje u poticajnom okruženju gdje imaju prilike njegovati svoju osobnu i akademsku izvrsnost, te njihov poligon za intelektualna, kreativna i umjetnička ostvarenja. Krajnji cilj je ostvarenje svih specifičnih potencijala pojedinog učenika kako bi on bi postao građanin koji u znatnoj mjeri pridonosi svojoj lokalnoj sredini.

U Školi se zaista trude stvoriti poticajno okruženje u kojem su uz zanimljive i izazovne nastavne planove, zadovoljene intelektualne i emocionalne potrebe darovitih učenika.

 

 

Naši domaćini naglašavali su važnost jedinstvenog obrazovnog okruženja koje potiče radost učenja i priliku da učenik maksimizira svoj potencijal. Darovito dijete koje je okruženo darovitim vršnjacima ima bolje predispozicije za razvoj svojih potencijala. Ravnateljica škole dr. Jolana Laznibatova citira slavnog Thomasa Jeffersona koji je tvrdio kako ne postoji ništa nepravednije no jednako tretiranje nejednakih pojedinaca. Smatra da se vrhunsko učenje odvija tek onda kada su iskustva u učionici ugodna i relevantna za živote i interese učenika, te kada se učenje događa u ozračju povjerenja i pozitivnih osjećaja. U Školi za darovite učenike trude se osigurati djetetu ono što najbolje odgovara njegovu stupnju razvoja, specifičnim potrebama, interesima, potencijalima i sposobnostima, nadilazeći pritom uobičajene programe namijenjene djeci određene dobi.

Upis djeteta u Školu određeno je njegovom darovitošću koja se detektira procjenjivanjem i testiranjem. Prva metoda se odnosi na procjenjivanje razvijenosti djetetovih osobina (sposobnosti, crte ličnosti, interesi, motivacija i sl.) i materijalnih radova (tehnički patent, slika, literarni rad i sl.). Zatim slijedi mjerenje osobina darovitih primjenom standardiziranih testova inteligencije.

 

Ravnateljica Laznibatova ističe kako daroviti učenici često postavljaju visoke kriterije što nastavnicima itekako može otežati rad. Učitelji škole mnogo ulažu u dodatnu pripremu, samostalno izrađuju nastavne materijale, te gotovo uopće ne koriste standardne udžbenike. U radu s darovitim učenicima nastavnici često prigušuju autoritativnu poziciju te učenicima dopuštaju više slobode. Od učenika se traži više samostalnog rada, te ih se upućuje na samostalno traženje novih informacija. Kako se ne bi oslabila kreativna aktivnost učenika, nastavnici se trude omogućiti im slobodu i razvoj kritičkog mišljenja te pohvaliti njegovu radoznalost, divergentno mišljenje i maštu.

Uvidom u nastavne sate (Dan otvorenih učionica) mogli smo promatrati metode rada učitelja na satovima matematike, slovačkog i engleskog jezika, geografije, kemije itd. U nižim razredima naglasak je na ugodnom i motivirajućem ambijentu u kojem se odvija proces učenja. Učionice su opremljene različitim poticajnim sredstvima (društvene igre, zemljovidi, dječje enciklopedije, časopisi, plakati, didaktičke igračke). 

 

 

U Školi za darovite učenike u Bratislavi postoji nastavni predmet „Obogaćivanje“. On je osmišljen kao proširivanje redovnog školskog programa s ciljem pomaganja učenicima u rješavanju problema i savladavanju vještina razmišljanja višeg stupnja, kao što su analiziranje, stvaranje i procjenjivanje.

U Slovačkoj postoje specijalizirane škole za darovitu djecu i na osnovnom i na srednjem stupnju, škole za određene vrste darovitosti (umjetnost, znanost), razredi za darovite unutar redovnih škola te izvannastavni programi u kojima se darovita djeca okupljaju na dva ili tri sata tjedno.

U Hrvatskoj zasad ne postoji državni sporazum o tome kakvu bi vrstu obrazovanja trebala imati darovita djeca pa prema tome puno toga ovisi o djetetovoj školi i odlukama njegovih roditelja. Uključenost naše škole u projekt „Znanje kao dar“, formiranje grupa darovitih učenika i stručno usavršavanje učitelja koji će raditi s darovitom djecom pruža nadu kako je počelo vrijeme sustavne skrbi društva za darovite, odnosno njihovog ranog prepoznavanja, primjerenog oblika školovanja te njihove odgovarajuće profesionalne orijentacije.

 

O BRATISLAVI

Bratislava je glavni grad Slovačke, nalazi se oko 400 kilometara od Zagreba, smještena je na obali rijeke Dunav. Grad ima oko 450 000 stanovnika, a od Beča je udaljena samo 60km (nekada su dva grada bila povezana tramvajem). Grad je podijeljen Dunavom na industrijsko-stambeni (Petržalka) i gradski dio koji su spojeni mostovima. Simbol grada je Novy most – na samome mostu se nalazi restoran UFO na visini od 84 metara.

 

Znamenitosti Bratislave uglavnom se nalaze u samome centru grada, nedaleko od obale Dunava. Ističe se monumentalna utvrda na brdašcu, Bratislavsky hrad. Kompleks je iz 15. stoljeća, u početku se koristio kao kraljevska rezidencija, nakon toga kao sjemenište a onda vojarna. Komunističke vlasti su ga obnovile 50-ih godina 20. stoljeća, no obnova i dalje traje, a unutrašnjost je uglavnom prazna. Podno utvrde nalazi se katedrala Svetog Martina. U ovoj katedrali vršile su se krunidbe kraljeva, a put kojim su prolazili označen je zlatnim krunama. Katedrala se često obnavlja jer propada zbog jakih vibracija s Novog mosta.

 

Centar grada nalazi se u tzv. starom djelu grada a jedan od ulaza u taj dio je i Mihaelov toranj. Laganom šetnjom od Mihaelovog tornja dolazi se na glavni trg (Hlavne namestie). Samim središtem trga dominira Rolandova fontana i Stara vijećnica u kojoj se danas nalazi Gradski muzej. Iza vijećnice nalazi se Primacilni trg sa Primacijalnom palačom (nadbiskupskom palačom). U palači su nastupali Mozart, Bethoveen, Liszt, a Napoleon je ovdje potpisao Požunski mir. Turistički atraktivne su i razne skulpture po gradu. Upoznali smo Napoleonovog vojnika naslonjenog na klupu,  Čumila (čovjeka koji viri iz odvoda uz rub ceste), Lijepog Nacija (koji je često šetao gradom u elegantnoj odjeći i pozdravljao prolaznike klanjajući se sa svojim šeširom). Crkva svete Elizabete, poznatija kao Plava crkva ukrašena je različitim nijansama plave boje te keramičkim cvjetnim pločicama. Često je nazivaju crkvom iz bajke.

 

Iz raznih dijelova grada iznad svih zgrada primjećuje se brdo Slavin, s kojeg se pruža prekrasan pogled na cijeli grad. Na samom vrhu brda nalazi se spomenik podignut 1960. godine u spomen na 6850 sovjetskih vojnika koji su poginuli u oslobađanju Slovačke od nacista.  Visok je 37 metara a oko podnožja upisana su imena slovačkih gradova i datumi njihovih oslobođenja. Spomenik okružuje memorijalno groblje.

 

 

Putovanje smo završili posjetom Muzeju hrvatske kulture. Muzej je specijaliziran za predstavljanje povijesti hrvatske nacionalne manjine u Slovačkoj. Smješten je u modernoj zgradi u selu Devínska Nová Ves, koju su izvorno naseljavali hrvatski kolonisti. Predmeti izložbe potječu osobito iz Devinške Nove Vesi, Šenkvice i sela Jarovce i Čunovo. 

Mirna Kovačić, prof

 

Tim za darovite (Sanja Antolić, Jasminka Fanuko-Polančec, Igor Fulir, Mirna Kovačić, Dijana Lukačić, Ivan Piskač, Jasna Relja, Nikolina Sabolić, Lana Sabolović, Dubravka Vajdić Kolarić)

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju