preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

Login
Moto škole

 

 

Projekti u našoj školi

Logo škole

E-knjige

List za roditelje

Kalendar
« Listopad 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Školska kuhinja

Slikovnice

 

 

 

 

Školski list "Leteći razred"

 

 

 

 

Kada zvoni zvono?

 

Kada zvoni zvono?

Korisni linkovi
 

Šetnja školom

 

 


Korisni linkovi

 

 

 

SPONZOR VEČERI KEMIJE 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 17. 11. 2010.

Ukupno: 1518701
Ovaj mjesec: 4997
Ovaj tjedan: 1346
Danas: 4
 

 

Stručna suradnica - pedagoginja

 

RAZVOJNO-PEDAGOŠKA DJELATNOST

Pedagoginja savjetnica: mr.sc. Jasna Relja

 

Telefon: 048/222-735

Radno vrijeme:                                                                             

Ponedjeljak, srijeda, petak: 8,00 – 14,00 sati

Utorak, četvrtak: 12,00 – 18,00 sati

 

RADNI ŽIVOTOPIS

  • Radno mjesto pedagoginje u OŠ Sokolovac. Uz redovne poslove pedagoginje vodila sam dvije godine malu školu te četiri sata tjedno izbornu nastavu engleskog jezika ukupno 10 godina.
  • Radno mjesto diplomiranog bibliotekara u Knjižnici i čitaonici «Fran Galović» u Koprivnici. Radila sam na dječjem odjelu na radnom mjestu pedagoga-informatora. Bila sam uključena u projekt «Odgoj za mir» koji je pokrenulo Ministarstvo prosvjete u školskim knjižnicama, a pod pokroviteljstvom UNICEF-a. Vodila sam kreativne i kompjutorske radionice za djecu, pripremala sam izložbe dječjih radova, te predstavljala Dječji odjel na brojnim susretima knjižničara.
  • Radno mjesto pedagoginje u OŠ «Đuro Ester» u Koprivnici. Dvije godine bila sam voditeljica izbornog programa «Građanski odgoj» za učenike osmih razreda. Četiri godine sam bila voditeljica novinarske grupe i pokrenula izdavanje školskog lista «Leteći razred» kojeg sam i uređivala četiri godine.

- Tijekom 1999./2000. bila sam uključena kao voditeljica u zajednički projekt Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva rada i socijalne skrbi koji se odnosio na rad u Malim socijalizacijskim skupinama s djecom s teškoćama u ponašanju.

- Tijekom 1998. imenovana sam od strane pročelnika Ureda za prosvjetu u Koprivnici za županijskog koordinatora za školski preventivni program. U okviru toga organizirala sam županijske stručne skupove za voditelje ŠPP-a i nastavnike s predavačima dr.s.c Dubravkom Miljković i dr.sc. Slavkom Sakomanom, dr.sc. Gordanom Buljan Flander, dr.sc. Vladimirom Grudenom, dr.sc V.Strugarom i prof. S.Cipekom.

Za rad na provedbi ŠPP-a dobila sam priznanje Ministarstva prosvjete i športa i ministra V. Strugara.

- Od 1999. pa do 2001.g. bila sam voditeljica Aktiva stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Koprivničko-križevačke županije. A nakon toga slijedeće dvije godine bila sam glasnogovornica istog aktiva.  Ponovo sam bila voditeljica u razdoblju od 2006. do 2008. godine.

- Tijekom 2003.g. pokrenula sam u školi list za roditelje «Razgovori». Jednu školsku godinu predavala sam pedagogiju kao nastavni predmet u Srednjoj medicinskoj školi u Koprivnici.

- Tijekom  godine (2005/06.) voditeljica sam u svojoj školi projekta UNICEF-a «Za sigurno i poticajno okruženje u školama. Član sam koordinacijskog odbora u gradskim projektima «Grad – prijatelj djece» i «Lokalna agenda 21» i član Savjetovališta za djecu s teškoćama u razvoju.

- 2005.g. nakon postupka napredovanja promovirana sam u zvanje pedagoga mentora, a - 28.11.2007.g. proveden je postupak napredovanja u zvanje savjetnika.

- Dvije godine (2008 i 2009.) vodila sam u školi program medijacije s učenicima predmetne nastave, te sam s  tim projektom sudjelovala na Državnoj smotri iz demokratskog građanstva.

- 11.7.2011. obranila sam magistarski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na temu Roditeljsko vrednovanje odgojne i obrazovne uloge škole kod prof.dr. sc. Dubravke Maleš.

- Sudjelovanje u projektima Rane odgojno-obrazovne intervencije i Razvoj kurikulumske kulture te eksperimentalni program izborne nastave građanskog odgoja i obrazovanja.

 

Popis i sažeci stručnih radova

Relja, J. (2002), Vrjednovanje moralnih vrijednosti starijih osnovnoškolaca, Napredak, 143(1), 24 – 31

Sažetak

Istraživanje je provedeno među starijim osnovnoškolcima s ciljem prepoznavanje moralnih vrijednosti koje oni ističu i vrednuju kao vrijednosti s velikom, srednjom ili bez vrijednosti. Ono pokazuje da mladi svih navedenih dvanaest moralnih vrijednosti ističu kao velike vrijednosti u čovjekovu životu. Prema rangu mladi ističu vrijednosti prijateljstva, pristojnosti i poštenja, dok su na zadnjem i predzadnjem mjestu nesebičnost i dosljednost. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu razvijanja socijalne svijesti, solidarnosti i odgovornosti kod mladih kao pretpostavke uspješne socijalizacije i ulaska u svijet odraslih.

 

Relja, J. (2002.), Pedagoška radionica kao oblik rada s roditeljima, Napredak, 143 (3), 356 – 362

Sažetak

Članak govori o usmjeravanju odgojno obrazovnog djelovanja škole i na rad s roditeljima. Društvene poteškoće, globalizacija i pad moralnih vrijednosti  utječu na promijenjenu ulogu današnje obitelji. U takvim uvjetima škole mogu poticati pedagošku edukaciju i suradnju s roditeljima i radioničkim oblicima rada s roditeljima. Radionica kao oblik rada s roditeljima daje prednost neposrednoj komunikaciji roditelja i škole, aktivno uključuje roditelje u rješavanje odgojnih problema i educira roditelje u području komunikologije i dječje psihologije i ohrabruje roditelje u njihovoj roditeljskoj ulozi.

 

Relja, J. (2003.), Tolerancija u sustavu odgoja i obrazovanja, Napredak, 144 (3), 338 – 347

Sažetak

Toleranciju u odgojno-obrazovnom sustavu možemo promatrati na tri razine: obrazovanje za toleranciju, tolerancija u obrazovanju i obrazovanje o toleranciji. Sve tri razine nužno je razvijati u svim međuodnosima koji postoje u odgojno-.obrazovnom sustavu. Pretpostavka tolerancije u školi su kvalitetni međuljudski odnosi u zbornici i stručni rad učitelja u razredu. Sam odgojni čin ide u prilog toleranciji i snošljivosti. Prisutnost tolerancije u sustavu prosvjete ovisi o stupnju razvijenosti demokratskih i moralnih vrijednosti društva i  prilog je slobodi pojedinca.

 

Relja, J. (2004.), List za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole, Napredak, 145 (3), 341 – 347

Sažetak

Školski list za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole može pridonijeti edukaciji i savjetovanju roditelja davanjem većeg broja jasnih i konkretnih informacija razumljivih roditelju, a koje proistječu iz neposredne školske prakse. Da bi školski list za roditelje bio efikasan prenosilac informacija i oblik suradnje, on mora zadovoljavati neke odrednice, poput jezične i terminološke pristupačnosti roditeljima različitog obrazovnog statusa, sadržajne jasnoće, kratkih informacija i sl.

 

Relja, J. (2005.), Rješavanje sukoba među učenicima, Bjelovarski učitelj, 1-2, 26 – 33

Sažetak

Istraživanje o rješavanju sukoba među učenicima osnovnoškolske dobi (predmetne nastave) pokazalo je da većina učenika ulazi u sukobe zbog  međusobnog vrijeđanja, laži i ogovaranja. Učestalost fizičkih sukoba je češća među dječacima i to starijeg uzrasta (sedmi i osmi razred). Nakon sukoba većina učenika reagira isprikom i nastojanjem da se i dalje održe dobri odnosi. Učenici navode da u sukobi najčešće traže pomoć prijatelja, a ne učitelja ili razrednika.

 

Relja, J. (2005.), Samoprocjena moralnih osobina učenika osnovne škole, Bjelovarski učitelj, 3, 19 – 28

Sažetak

Cilj istraživanja bio je ispitati kako mladi starijeg osnovnoškolskog uzrasta procjenjuju sebe i svoje moralne osobine. Iz postavljenog cilja utvrđeni su zadaci istraživanja: ustanoviti visoko, srednje i slabo razvijene moralne osobine mladih te postoji li razlika u samoprocjeni moralnih osobina prema dobnim i spolnim razlikama.

 

Relja, J. (2005.), Obrazovanje učitelja u okviru nacionalnog kurikuluma i europskih integracijskih procesa, Napredak,  146 (4), 417 - 430

Sažetak

Obrazovanje učitelja kao jedan od segmenata nacionalnog kurikuluma vodi računa o svim promjenama koje donosi kurikulum. Provedeno je istraživanje među mladim učiteljima početnicima koje pokazuje da učitelji vide svoje obrazovanje kao nedostatno za rad u praksi, iskazuju potrebu za širim pedagoško-psihološkim znanjima. O potrebi širokog obrazovanja govore i različiti međunarodni dokumenti koji prepoznaju učitelja kao kompetentnu osobu  koja će doprinositi razvoju građanskog društva preko odgoja mladih naraštaja.

 

Relja, J. (2005.), Interpersonalna komunikacija kao osnova pedagoškog vođenja u savjetodavnom radu s obiteljima, Napredak, 146 (3), 389 – 396

Sažetak

Savjetodavni rad jedan je od oblika interpersonalne komunikacije u školi, a važan je i kao segment pedagoškog menadžmenta. Pretpostavka uspješnog savjetodavnog rada učitelja i stručnih suradnika s roditeljima jest i pozitivan identitet učitelja i pozitivan identitet obitelji. Ti pozitivni identiteti uključuju povjerenje u sebe i institucije, samostalnost, inicijativu, aktivnost, suradnju, prihvaćanje sebe i škole. Važno je razvijati etičke odgovornosti svih koji sudjeluju u savjetodavnom radu, kao i uvažavati načela savjetodavnog rada s obiteljima.

 

Relja, J. (2006.), Etičke odgovornosti pedagoga u djelovanju s roditeljima, Napredak, 147 (3), 378 – 386

Sažetak

Stručni suradnik pedagog svojim brojnim kompetencijama nastoji ostvariti što kvalitetniju suradnju s roditeljima i pružiti im pomoć. Taj segment suradnje od pedagoga zahtjeva etičke vrijednosti i vrline ujedinjene u osobnom i profesionalnom moralu. Zbog promjena u suvremenoj obitelji, pedagozi imaju odgovornu ulogu u svom etičkom djelovanju prema obiteljima. To etičko djelovanje pretpostavlja moralne vrijednosti pedagoga usmjerene prema samome sebi , prema drugim ljudima i prema užoj i široj zajednici.

 

Relja, J. (2007.),  Kako se učenici osjećaju u školi, Napredak, 148 (1), 124 – 133

Sažetak

Istraživanje je provedeno na uzorku učenika četvrtih i sedmih razreda osnovne škole s ciljem utvrđivanja učenikovih emocija prema školi. Dobiveni rezultati govore da učenici vole ići u školu, ali zainteresiranost za školu opada što je dob učenika starija. Više pozitivnih osjećaja o školi izražavaju djevojčice nego dječaci. Učenici i starije i mlađe dobi najbolje se osjećaju na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture zbog osjećaja opuštenosti i aktivnosti.

 

Relja, J. (2009.), Obrazovanje razrednika za odgojni rad u školi, Bjelovarski učitelj, XIV(2), 40-44

Sažetak

Razrednik kao odgajatelj u osnovnoj školi trebao bi imati sve komponente emocionalne inteligencije, moralne osobine i vrijednosti, uspješno primjenjivati odgojne metode, pokazivati ljubav prema učeniku. Smatra se da odgojne metode neće biti uspješne ako učitelj nema pedagoške ljubavi. Ona je pretpostavka odgajanja. Važno je i obrazovanje za ulogu razrednika na učiteljskim fakultetima jer ono pomaže razredniku da se suoči s problemima odrastanja kojima su danas izloženi učenici u svojim obiteljima i među vršnjacima.

 

Relja, J. (2010.), Odgojni rad stručnog suradnika pedagoga s učenicima, Napredak, 151 (2), 254-267

Sažetak

Stručni suradnik pedagog u osnovnoj školi svojim kompetencijama utječe na odgojno djelovanje škole u cjelini, a jednim dijelom svojih zadataka vezan je i uz neposredni rad s učenicima. U tom radu primjenjuje odgojne metode prema razredu ili učeniku kao pojedincu i utječe na razvoj socijalnih vještina i moralnih vrijednosti učenika. Osim adekvatne primjene odgojnih metoda, u odgojnom radu pedagoga s učenicima važna je i osobnost pedagog, njegove osobine ličnosti, moralne i etičke vrijednosti te ljubav prema učenicima.

 

Relja. J. (2013.), Reci što osjećaš, priručnik za pedagoge i razrednike u funkciji socijalnog i emocionalnog razvoja učenika, Profil, Zagreb   

 

IZVJEŠTAJ O NASTAVNOJ AKTIVNOSTI

1997. - 2014. PREDAVANJA NA ŽUPANIJSKIM STRUČNIM VIJEĆIMA RAVNATELJA, NASTAVNIKA RAZREDNE NASTAVE, KEMIJE, GEOGRAFIJE, FRANCUSKOG JEZIKA, STRUČNIH SURADNIKA PEDAGOGA, GRAĐANSKOG ODGOJA, KNJIŽNIČARA, TEHNIČKE KULTURE, DEMOKRATSKOG GRAĐANSTVA, ENGLESKOG JEZIKA, NA TEME:

-          Uloga ravnatelja u provođenju školskih preventivnih programa (Virje, 03.03.1999.)

-          Etički kodeks u prosvjeti, (Drnje, 15.5.2007.)

-          Uloga razrednika u odgojno-obrazovnom procesu (Koprivnica, 09.03.2002.)

-          Odgojno djelovanje škole (Koprivnica, 30.08.2004.)

-          Radionica kao oblik rada s roditeljima (Križevci, 13.09.2003.)

-          Timski rad učenika u nastavi (Koprivnica, 16.04.2003.)

-          Odgoj za nenasilje (Koprivnica, 13.12.2007.)

-          Školski projekti, (Koprivnica, 19.02.2007.)

-          Odgoj za dječja prava, (Koprivnica, 06.10.1997.)

-          Mentalno zdravlje djece školske dobi, (Kalinovac, 07.09.2007.)

-          Organizacija skupnog rada učenika, (Križevci, 23.08.2006.)

-          Stručni suradnici u poboljšanju kvalitete odgoja i obrazovanja, (Koprivnički Bregi, 11.10.2005.)

-          List za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole, Bjelovar, 24.4.2008.,

-          Primjena mentalnih mapa u nastavi, Bjelovar, 24.4.2008.

-          Ocjenjivanje, praćenje i vrednovanje obrazovnih postignuća, Koprivnica, 4.3.2010.

-          Program miroljubivog rješavanja sukoba u školi, Koprivnica, 26.1.2010.

-          Pristup u nastavi učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju, Koprivnica, 30.11.2010.

-          Didaktički materijali u individualnom radu pedagoga s učenicima, Koprivnica, 24.11.2011.

-          Individualni rad pedagoga s učenicima, Čakovec, 9.11.2011.

-          Građanski odgoj i obrazovanje, Koprivnica, 1.3.2013.

-          Građanski odgoj i obrazovanje, Bjelovar, 7.1.2014.

-          Poučavanje emocionalnim vještinama, Sokolovac, 5.3.2014.

-          Uloga pedagoga u građanskom odgoju i obrazovanju, 3.10.2014. Bjelovar

 

2005. – 2009. VANJSKI SURADNIK AGENCIJE ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE, ODRŽANE RADIONICE NA DRŽAVNOJ RAZINI:

-          Napredovanje u zvanje, Osijek, 08.12.2005., i 08.03.2006.

-          Strategije učenja i poučavanja, Zadar, 23.03.2006.

-          List za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole, Zagreb, 17.2.2009.

-          Medijacija u školi, Opatija, 7.7.2008.

 

 

 

 

preskoči na navigaciju