Predavači su se potrudili potaknuti nas na promišljanja o pitanjima nakon čega je uslijedila i konstruktivna rasprava:

Zašto trebamo promjene?

Koja su zanimanja budućnosti?

Koje kompetencije smatramo najvažnijima?

Kojih 10  kompetencija će biti u skoroj budućnosti najpotrebnije?

Što moramo promijeniti u obrazovnom sustavu i zašto?

Što je ključno za promjene?

Što mislite o Školi za život? Što su mitovi, a što istina o njoj?

Koja vas promjena najavljena u Školi za život najviše raduje? Što vas najviše zabrinjava?

U kojem području smatrate da ćete trebati najveću podršku pri implementaciji novog kurikuluma?

Pripreme za „Školu za život“ započele su u mjesecu studenom edukacijom županijskih voditelja, a od mjeseca prosinca za sve učitelje edukacije su dostupne na portalu Loomen. Sudionici ŽSV-a dobili su upute kako se najefikasnije kretati kroz edukaciju u virtualnoj učionici. Smisao promjena je da učenik postane aktivan sudionik nastavnog procesa koji istražuje, povezuje stečena znanja, rješava probleme, kritički promišlja, dok učitelj postaje voditelj i moderator nastavnog procesa.

Važno je, uz usvajanje temeljnog činjeničnog znanja, učenje putem rješavanje problema što je sudionicima demonstrirano kroz nekoliko problemskih zadataka. Kroz rješavanje problemskih zadataka postavljamo pitanja:

Donosimo li odgovore na pitanja temeljem mišljenja ili argumenata?

Kako se osjećamo, o čemu promišljamo tijekom rješavanja takvog zadatka?

Koja je uloga problemskih zadataka u procesu poučavanja?

Usvajaju li učenici znanja rješavanjem problema?

Koje su prednosti rješavanja problema u nastavnom procesu?

Problemski zadaci traže određeni postupak pri rješavanju: definiranje problema, oluju ideja mogućih rješenja, odabir rješenja, primjer rješenja i analizu rezultata, a kod učenika razvijaju vještine suočavanja s problemom, kritičko mišljenje, kreativnost i vještine timskog rada. Ovakav pristup povećava motiviranost učenika, doprinosi trajnom usvajanju znanja i posredno utječe na samouvjerenost, neovisnost i upornost.

Jedan dio stručnog skupa bio je posvećen promišljanju na koji način je tehnologija izmijenila naš svakodnevni život i na koji način će ga i dalje mijenjati. Nove tehnologije, u sprezi s inovativnim učiteljima, pružaju nam mogućnost za brojne pozitivne promjene u nastavnom procesu. Suradničko učenje te problemska, istraživačka i projektna nastava trebala bi doprinijeti razvijanju sposobnosti kritičkog i kreativnog promišljanja kod učenika. Upotreba informatičke tehnologije ne smije biti svrha sama sebi, nego bi trebala služiti postizanju ovih ciljeva u nastavnom procesu.

Osnovni cilj učitelja i nastavnika trebao bi biti priprema učenika za život i rad u 21. stoljeću, osposobljavanje učenika za rješavanje problema s kojima se suočavaju u školi, ali i u svakodnevnom životu te motivacija učenika za kritičko vrednovanje ponuđenih informacija i želja za usvajanjem novih znanja.

U drugom dijelu skupa, predavači su nas upoznali sa strukturom digitalnih metodičkih priručnika koji su napravljeni u programu MS One Note. Priručnici će uskoro biti dostupni svim korisnicima, moći će se preuzimati na vlastito računalo, nadopunjavati i mijenjati sadržaj prema potrebama svakog učitelja. U priručniku će biti dostupan širok spektar nastavnih materijala (ideja i prijedloga) uključujući i  nacionalni kurikulum, međupredmetne teme, ishodi i njihova razrada, opis glagola, nastavne metode, oblici rada te strategije učenja i poučavanja. Učiteljici i nastavnici geografije u priručniku će također moći pronaći prijedloge izvođenja terenske nastave, istraživanja i istraživačkog rada, prijedlog rada s darovitim učenicima, postupke vrednovanja, poveznice na brojne izvore na internetu te prijedloge planiranja poučavanja (godišnje, tematsko i dnevno).

Ovaj stručni skup doprinos je pripremi frontalnog uvođenja kurikuluma sljedeće školske godine. Velik broj sudionika na skupu govori o interesu učitelja i motivaciji za promjenama. Prikladna je izreka znanstvenika Gerarda Huthera: „ Ne možete nekoga prisiliti da se želi obrazovati, nego samo ohrabriti za to.“

Dubravka Vajdić Kolarić, voditeljica ŽSV i

Mirna Kovačić, prof. geografije i povijesti