Osnovna škola “Đuro Ester” Koprivnica

RADNI ŽIVOTOPIS

• Radno mjesto pedagoginje u OŠ Sokolovac. Uz redovne poslove pedagoginje vodila sam dvije godine malu školu te četiri sata tjedno izbornu nastavu engleskog jezika ukupno 10 godina.
• Radno mjesto diplomiranog bibliotekara u Knjižnici i čitaonici «Fran Galović» u Koprivnici. Radila sam na dječjem odjelu na radnom mjestu pedagoga-informatora. Bila sam uključena u projekt «Odgoj za mir» koji je pokrenulo Ministarstvo prosvjete u školskim knjižnicama, a pod pokroviteljstvom UNICEF-a. Vodila sam kreativne i kompjutorske radionice za djecu, pripremala sam izložbe dječjih radova, te predstavljala Dječji odjel na brojnim susretima knjižničara.
• Radno mjesto pedagoginje u OŠ «Đuro Ester» u Koprivnici. Dvije godine bila sam voditeljica izbornog programa «Građanski odgoj» za učenike osmih razreda. Četiri godine sam bila voditeljica novinarske grupe i pokrenula izdavanje školskog lista «Leteći razred» kojeg sam i uređivala četiri godine.

– Tijekom 1999./2000. bila sam uključena kao voditeljica u zajednički projekt Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva rada i socijalne skrbi koji se odnosio na rad u Malim socijalizacijskim skupinama s djecom s teškoćama u ponašanju.

– Tijekom 1998. imenovana sam od strane pročelnika Ureda za prosvjetu u Koprivnici za županijskog koordinatora za školski preventivni program. U okviru toga organizirala sam županijske stručne skupove za voditelje ŠPP-a i nastavnike s predavačima dr.s.c Dubravkom Miljković i dr.sc. Slavkom Sakomanom, dr.sc. Gordanom Buljan Flander, dr.sc. Vladimirom Grudenom, dr.sc V.Strugarom i prof. S.Cipekom.

Za rad na provedbi ŠPP-a dobila sam priznanje Ministarstva prosvjete i športa i ministra V. Strugara.

– Od 1999. pa do 2001.g. bila sam voditeljica Aktiva stručnih suradnika pedagoga osnovnih škola Koprivničko-križevačke županije. A nakon toga slijedeće dvije godine bila sam glasnogovornica istog aktiva.  Ponovo sam bila voditeljica u razdoblju od 2006. do 2008. godine.

– Tijekom 2003.g. pokrenula sam u školi list za roditelje «Razgovori». Jednu školsku godinu predavala sam pedagogiju kao nastavni predmet u Srednjoj medicinskoj školi u Koprivnici.

– Tijekom  godine (2005/06.) voditeljica sam u svojoj školi projekta UNICEF-a «Za sigurno i poticajno okruženje u školama. Član sam koordinacijskog odbora u gradskim projektima «Grad – prijatelj djece» i «Lokalna agenda 21» i član Savjetovališta za djecu s teškoćama u razvoju.

– 2005.g. nakon postupka napredovanja promovirana sam u zvanje pedagoga mentora, a – 28.11.2007.g. proveden je postupak napredovanja u zvanje savjetnika.

– Dvije godine (2008 i 2009.) vodila sam u školi program medijacije s učenicima predmetne nastave, te sam s  tim projektom sudjelovala na Državnoj smotri iz demokratskog građanstva.

– 11.7.2011. obranila sam magistarski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na temu Roditeljsko vrednovanje odgojne i obrazovne uloge škole kod prof.dr. sc. Dubravke Maleš.

– Sudjelovanje u projektima Rane odgojno-obrazovne intervencije i Razvoj kurikulumske kulture te eksperimentalni program izborne nastave građanskog odgoja i obrazovanja.

Popis i sažeci stručnih radova

Relja, J. (2002), Vrjednovanje moralnih vrijednosti starijih osnovnoškolaca, Napredak, 143(1), 24 – 31

Sažetak

Istraživanje je provedeno među starijim osnovnoškolcima s ciljem prepoznavanje moralnih vrijednosti koje oni ističu i vrednuju kao vrijednosti s velikom, srednjom ili bez vrijednosti. Ono pokazuje da mladi svih navedenih dvanaest moralnih vrijednosti ističu kao velike vrijednosti u čovjekovu životu. Prema rangu mladi ističu vrijednosti prijateljstva, pristojnosti i poštenja, dok su na zadnjem i predzadnjem mjestu nesebičnost i dosljednost. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu razvijanja socijalne svijesti, solidarnosti i odgovornosti kod mladih kao pretpostavke uspješne socijalizacije i ulaska u svijet odraslih.

Relja, J. (2002.), Pedagoška radionica kao oblik rada s roditeljima, Napredak, 143 (3), 356 – 362

Sažetak

Članak govori o usmjeravanju odgojno obrazovnog djelovanja škole i na rad s roditeljima. Društvene poteškoće, globalizacija i pad moralnih vrijednosti  utječu na promijenjenu ulogu današnje obitelji. U takvim uvjetima škole mogu poticati pedagošku edukaciju i suradnju s roditeljima i radioničkim oblicima rada s roditeljima. Radionica kao oblik rada s roditeljima daje prednost neposrednoj komunikaciji roditelja i škole, aktivno uključuje roditelje u rješavanje odgojnih problema i educira roditelje u području komunikologije i dječje psihologije i ohrabruje roditelje u njihovoj roditeljskoj ulozi.

Relja, J. (2003.), Tolerancija u sustavu odgoja i obrazovanja, Napredak, 144 (3), 338 – 347

Sažetak

Toleranciju u odgojno-obrazovnom sustavu možemo promatrati na tri razine: obrazovanje za toleranciju, tolerancija u obrazovanju i obrazovanje o toleranciji. Sve tri razine nužno je razvijati u svim međuodnosima koji postoje u odgojno-.obrazovnom sustavu. Pretpostavka tolerancije u školi su kvalitetni međuljudski odnosi u zbornici i stručni rad učitelja u razredu. Sam odgojni čin ide u prilog toleranciji i snošljivosti. Prisutnost tolerancije u sustavu prosvjete ovisi o stupnju razvijenosti demokratskih i moralnih vrijednosti društva i  prilog je slobodi pojedinca.

Relja, J. (2004.), List za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole, Napredak, 145 (3), 341 – 347

Sažetak

Školski list za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole može pridonijeti edukaciji i savjetovanju roditelja davanjem većeg broja jasnih i konkretnih informacija razumljivih roditelju, a koje proistječu iz neposredne školske prakse. Da bi školski list za roditelje bio efikasan prenosilac informacija i oblik suradnje, on mora zadovoljavati neke odrednice, poput jezične i terminološke pristupačnosti roditeljima različitog obrazovnog statusa, sadržajne jasnoće, kratkih informacija i sl.

Relja, J. (2005.), Rješavanje sukoba među učenicima, Bjelovarski učitelj, 1-2, 26 – 33

Sažetak

Istraživanje o rješavanju sukoba među učenicima osnovnoškolske dobi (predmetne nastave) pokazalo je da većina učenika ulazi u sukobe zbog  međusobnog vrijeđanja, laži i ogovaranja. Učestalost fizičkih sukoba je češća među dječacima i to starijeg uzrasta (sedmi i osmi razred). Nakon sukoba većina učenika reagira isprikom i nastojanjem da se i dalje održe dobri odnosi. Učenici navode da u sukobi najčešće traže pomoć prijatelja, a ne učitelja ili razrednika.

Relja, J. (2005.), Samoprocjena moralnih osobina učenika osnovne škole, Bjelovarski učitelj, 3, 19 – 28

Sažetak

Cilj istraživanja bio je ispitati kako mladi starijeg osnovnoškolskog uzrasta procjenjuju sebe i svoje moralne osobine. Iz postavljenog cilja utvrđeni su zadaci istraživanja: ustanoviti visoko, srednje i slabo razvijene moralne osobine mladih te postoji li razlika u samoprocjeni moralnih osobina prema dobnim i spolnim razlikama.

Relja, J. (2005.), Obrazovanje učitelja u okviru nacionalnog kurikuluma i europskih integracijskih procesa, Napredak,  146 (4), 417 – 430

Sažetak

Obrazovanje učitelja kao jedan od segmenata nacionalnog kurikuluma vodi računa o svim promjenama koje donosi kurikulum. Provedeno je istraživanje među mladim učiteljima početnicima koje pokazuje da učitelji vide svoje obrazovanje kao nedostatno za rad u praksi, iskazuju potrebu za širim pedagoško-psihološkim znanjima. O potrebi širokog obrazovanja govore i različiti međunarodni dokumenti koji prepoznaju učitelja kao kompetentnu osobu  koja će doprinositi razvoju građanskog društva preko odgoja mladih naraštaja.

Relja, J. (2005.), Interpersonalna komunikacija kao osnova pedagoškog vođenja u savjetodavnom radu s obiteljima, Napredak, 146 (3), 389 – 396

Sažetak

Savjetodavni rad jedan je od oblika interpersonalne komunikacije u školi, a važan je i kao segment pedagoškog menadžmenta. Pretpostavka uspješnog savjetodavnog rada učitelja i stručnih suradnika s roditeljima jest i pozitivan identitet učitelja i pozitivan identitet obitelji. Ti pozitivni identiteti uključuju povjerenje u sebe i institucije, samostalnost, inicijativu, aktivnost, suradnju, prihvaćanje sebe i škole. Važno je razvijati etičke odgovornosti svih koji sudjeluju u savjetodavnom radu, kao i uvažavati načela savjetodavnog rada s obiteljima.

Relja, J. (2006.), Etičke odgovornosti pedagoga u djelovanju s roditeljima, Napredak, 147 (3), 378 – 386

Sažetak

Stručni suradnik pedagog svojim brojnim kompetencijama nastoji ostvariti što kvalitetniju suradnju s roditeljima i pružiti im pomoć. Taj segment suradnje od pedagoga zahtjeva etičke vrijednosti i vrline ujedinjene u osobnom i profesionalnom moralu. Zbog promjena u suvremenoj obitelji, pedagozi imaju odgovornu ulogu u svom etičkom djelovanju prema obiteljima. To etičko djelovanje pretpostavlja moralne vrijednosti pedagoga usmjerene prema samome sebi , prema drugim ljudima i prema užoj i široj zajednici.

Relja, J. (2007.),  Kako se učenici osjećaju u školi, Napredak, 148 (1), 124 – 133

Sažetak

Istraživanje je provedeno na uzorku učenika četvrtih i sedmih razreda osnovne škole s ciljem utvrđivanja učenikovih emocija prema školi. Dobiveni rezultati govore da učenici vole ići u školu, ali zainteresiranost za školu opada što je dob učenika starija. Više pozitivnih osjećaja o školi izražavaju djevojčice nego dječaci. Učenici i starije i mlađe dobi najbolje se osjećaju na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture zbog osjećaja opuštenosti i aktivnosti.

Relja, J. (2009.), Obrazovanje razrednika za odgojni rad u školi, Bjelovarski učitelj, XIV(2), 40-44

Sažetak

Razrednik kao odgajatelj u osnovnoj školi trebao bi imati sve komponente emocionalne inteligencije, moralne osobine i vrijednosti, uspješno primjenjivati odgojne metode, pokazivati ljubav prema učeniku. Smatra se da odgojne metode neće biti uspješne ako učitelj nema pedagoške ljubavi. Ona je pretpostavka odgajanja. Važno je i obrazovanje za ulogu razrednika na učiteljskim fakultetima jer ono pomaže razredniku da se suoči s problemima odrastanja kojima su danas izloženi učenici u svojim obiteljima i među vršnjacima.

Relja, J. (2010.), Odgojni rad stručnog suradnika pedagoga s učenicima, Napredak, 151 (2), 254-267

Sažetak

Stručni suradnik pedagog u osnovnoj školi svojim kompetencijama utječe na odgojno djelovanje škole u cjelini, a jednim dijelom svojih zadataka vezan je i uz neposredni rad s učenicima. U tom radu primjenjuje odgojne metode prema razredu ili učeniku kao pojedincu i utječe na razvoj socijalnih vještina i moralnih vrijednosti učenika. Osim adekvatne primjene odgojnih metoda, u odgojnom radu pedagoga s učenicima važna je i osobnost pedagog, njegove osobine ličnosti, moralne i etičke vrijednosti te ljubav prema učenicima.

Relja. J. (2013.), Reci što osjećaš, priručnik za pedagoge i razrednike u funkciji socijalnog i emocionalnog razvoja učenika, Profil, Zagreb   

IZVJEŠTAJ O NASTAVNOJ AKTIVNOSTI

1997. – 2014. PREDAVANJA NA ŽUPANIJSKIM STRUČNIM VIJEĆIMA RAVNATELJA, NASTAVNIKA RAZREDNE NASTAVE, KEMIJE, GEOGRAFIJE, FRANCUSKOG JEZIKA, STRUČNIH SURADNIKA PEDAGOGA, GRAĐANSKOG ODGOJA, KNJIŽNIČARA, TEHNIČKE KULTURE, DEMOKRATSKOG GRAĐANSTVA, ENGLESKOG JEZIKA, NA TEME:

–          Uloga ravnatelja u provođenju školskih preventivnih programa (Virje, 03.03.1999.)

–          Etički kodeks u prosvjeti, (Drnje, 15.5.2007.)

–          Uloga razrednika u odgojno-obrazovnom procesu (Koprivnica, 09.03.2002.)

–          Odgojno djelovanje škole (Koprivnica, 30.08.2004.)

–          Radionica kao oblik rada s roditeljima (Križevci, 13.09.2003.)

–          Timski rad učenika u nastavi (Koprivnica, 16.04.2003.)

–          Odgoj za nenasilje (Koprivnica, 13.12.2007.)

–          Školski projekti, (Koprivnica, 19.02.2007.)

–          Odgoj za dječja prava, (Koprivnica, 06.10.1997.)

–          Mentalno zdravlje djece školske dobi, (Kalinovac, 07.09.2007.)

–          Organizacija skupnog rada učenika, (Križevci, 23.08.2006.)

–          Stručni suradnici u poboljšanju kvalitete odgoja i obrazovanja, (Koprivnički Bregi, 11.10.2005.)

–          List za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole, Bjelovar, 24.4.2008.,

–          Primjena mentalnih mapa u nastavi, Bjelovar, 24.4.2008.

–          Ocjenjivanje, praćenje i vrednovanje obrazovnih postignuća, Koprivnica, 4.3.2010.

–          Program miroljubivog rješavanja sukoba u školi, Koprivnica, 26.1.2010.

–          Pristup u nastavi učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju, Koprivnica, 30.11.2010.

–          Didaktički materijali u individualnom radu pedagoga s učenicima, Koprivnica, 24.11.2011.

–          Individualni rad pedagoga s učenicima, Čakovec, 9.11.2011.

–          Građanski odgoj i obrazovanje, Koprivnica, 1.3.2013.

–          Građanski odgoj i obrazovanje, Bjelovar, 7.1.2014.

–          Poučavanje emocionalnim vještinama, Sokolovac, 5.3.2014.

–          Uloga pedagoga u građanskom odgoju i obrazovanju, 3.10.2014. Bjelovar

2005. – 2009. VANJSKI SURADNIK AGENCIJE ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE, ODRŽANE RADIONICE NA DRŽAVNOJ RAZINI:

–          Napredovanje u zvanje, Osijek, 08.12.2005., i 08.03.2006.

–          Strategije učenja i poučavanja, Zadar, 23.03.2006.

–          List za roditelje kao oblik pisane komunikacije roditelja i škole, Zagreb, 17.2.2009.

–          Medijacija u školi, Opatija, 7.7.2008.