Na sastanku Radničkog vijeća 29. siječnja 2026. doktorica Školske medicine Koprivnica Andreja Kos Milkić održala je izuzetno važno i edukativno predavanje pod nazivom Mentalno zdravlje školske djece.
U uvodnom dijelu doktorica je podsjetila na određenje zdravlja prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja definira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao odsustvo bolesti. „Ova definicija uključuje tjelesno i mentalno zdravlje, a upravo su poremećaji mentalnog zdravlja bolest modernog doba“, naglasila je doktorica.
Doktorica je upoznala radnike s rezultatima najnovijih istraživanja koja pokazuju kako 10 – 20 % djece školske i adolescentske dobi ima neki oblik mentalnog poremećaja, a to mogu biti: emocionalni poremećaji, ADHD, poremećaji ponašanja, poremećaji u jedenju i prehrani, poremećaji iz spektra autizma, dok je samoozljeđivanje simptom nekih od spomenutih poremećaja.
U daljnjem izlaganju doktorica se usmjerila na dva oblika emocionalnih poremećaja – anksioznost i depresiju te na ADHD.
Anksioznost je emocionalni poremećaj koji kontrolira život osobe na način da osoba izbjegava svaku situaciju kao prijeteću, makar ona bila i zamišljena. Anksiozna stanja kod djece manifestiraju se kroz tjelesne tegobe, razdražljivost, ljutnju, izbjegavajuća ponašanja, perfekcionizam, poteškoće s koncentracijom, separacijsku anksioznost, socijalni anksiozni poremećaj (socijalnu fobiju), generalizirani anksiozni poremećaj, napadaj panike i dr. U situacijama susreta i rada s takvom djecom korisna je metoda 5-4-3-2-1, a primjenjuje se u situacijama stresa kao metoda vraćanja u realnost, jer osoba najčešće ima zamišljenu prijetnju. (Nabroji 5 stvari koje vidiš u prostoru, 4 zvuka koja čuješ, 3 površine koje možeš osjetiti dodirom, 2 mirisa, 1 okus na jeziku.)
Depresija kod djece najčešće se manifestira povlačenjem u sebe, poteškoćama spavanja i uspavljivanja, gubitkom interesa za sve, prati je razdražljivost, plačljivost, ljutnja…
ADHD kao neurorazvojni poremećaj, koji se manifestira hiperaktivnošću, impulzivnošću i deficitom pažnje, prisutan je u 5 % djece i mladih, češće kod dječaka. Riječ je o promjenama u biokemijskim funkcijama prednjeg režnja mozga i poremećajima izvršnih funkcija mozga. Često su usporedno prisutne specifične teškoće u učenju.
Doktorica je predstavila nekoliko primjera razvojnih karakteristika pojedinih mladih osoba s navedenim poremećajima i načinima odgovaranja na njih od strane odgojno-obrazovnih i medicinskih radnika u svrhu pružanja podrške.
Bilo je ovo izuzetno vrijedno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika i drugih radnika Škole u području poteškoća u socijalno-emocionalnom razvoju učenika kao i načinima prepoznavanja, uočavanja te postupanja u susretu i radu s učenicima.
Nikolina Sabolić, prof., dipl. bibl.
knjižničarka mentorica