Od 17.3. do 21.3. 2025. u našoj školi, ali i diljem Hrvatske, obilježio se Europski tjedan novca. Cilj obilježavanja je unaprjeđenje financijske pismenosti te izgradnja financijski osvještenijeg društva. Učenici predmetne nastave obilježili su ga na satovima matematike različitim aktivnostima.
U petom razredu, učenici su dobili zadatak da preslože svoj ormar za novu sezonu te prouče što bi im od odjeće ili obuće trebalo za novu sezonu, a što bi mogli iskoristiti od prijašnje sezone. Također, učenici su u sklopu toga morali istražiti koje bi proizvode trebali kupiti, analizirati njihovu cijenu i kvalitetu te vidjeti uklapa li se njihova kupovina u kućni proračun. Iako su potrebe kod svakog učenika bile različite, učenici su se složili da im nisu sve stvari nužne, već da su neke ipak samo njihove želje. Učenici su ovim projektom uočili koliko njihove želje utječu na cjelokupni kućni proračun te zašto je važno ne trošiti prekomjerno.
Što je sve potrebno učenicima za novu sezonu te koliko bi iznosila njihova kupovina možete vidjeti na poveznici:
Također, na satu matematike učenici su morali ispisati što bi sve trebali ponijeti sa sobom na putovanje. Popisi učenika bili su dugački, a na zadatak da od svih nabrojenih stvari smiju uzeti samo tri osnovne stvari za preživljavanje, učenici su uočili da im ipak te sve nabrojene stvari s početnog popisa nisu nužne. Ovim zadatkom učenici su osvijestili razliku između želje i potrebe u svakodnevnom životu, zašto ih je važno razlikovati te kako one utječu na raspolaganje novcem.
Učenici šestog razreda ponovili su što je to valuta, koje su službene valute u susjednim zemljama te su istražili koje su bile službene valute na našem području u proteklih nekoliko godina (od jugoslavenskog dinara sve do eura). U sklopu proučavanja valuta, učenici su otkrili pojam tečaja, tečajne liste te proučavali međusobne odnose različitih valuta.
Sedmaši na satima matematike stječu znanja o postotnom računu. U Tjednu novca svoje znanje su koristili u zadacima koji opisuju stvarne situacije – računali su cijene određenih proizvoda na sniženju, uspoređivali cijene proizvoda i sniženja u različitim trgovinama, računali postotak sniženja.
Fokus učenika osmih razreda bio je na poslovanju s bankama te osnovnom kamatnom računu. Učenici su istražili pojmove kao što su glavnica, kamata i kamatna stopa, štednja i kredit. Uočili su da iznos kamate ovisi o kamatnoj stopi, duljini obračunskog razdoblja, ali i o vrsti štednje ili kredita. Uz vrste štednje i vrste kredita, učenici su se upoznali i s pojmovima anuitet i rata te razlikom između ta dva pojma koji se često koriste kao istoznačnice.
Rajna Franjo i Ivana Biškup