preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

Login
Moto škole

 

 

Projekti u našoj školi

Logo škole

E-knjige

List za roditelje

Kalendar
« Prosinac 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Školska kuhinja

Slikovnice

 

 

 

 

Školski list "Leteći razred"

 

 

 

 

Kada zvoni zvono?

 

Kada zvoni zvono?

Korisni linkovi
 

Šetnja školom

 

 


Korisni linkovi

 

 

 

SPONZOR VEČERI KEMIJE 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 17. 11. 2010.

Ukupno: 1534132
Ovaj mjesec: 3981
Ovaj tjedan: 1418
Danas: 4
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
NIZ RIJEKU DRAVU I MURU
Autor: Mirna Kovačić, 16. 5. 2018.

9. svibnja naši su učenici, članovi skupina Mali znanstvenici, Mali ekolozi, Mladi geografi, Volim geografiju, Mladi povjesničari, Mladi tehničari i Mali turistički vodiči u pratnji učiteljica Ane-Marije Bobovčan, Tijane Martić i Mirne Kovačić  sudjelovali na terenskoj nastavi „Niz rijeku Dravu i Muru“.


Početna točka našeg terenskog istraživanja bilo je popularno odredište zaljubljenika u prirodu - Halaš Čarda, odnosno mjesto ušća Mure u Dravu. Zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti, šire područje ušća Mure se naziva i „Hrvatska Amazona“. Plaža Sip često se spominje kao najljepša plaža Drave. Uz stručno vodstvo voditeljice Javne ustanove za zaštitu prirode gospođe Željke Kolar, učenici su saznali mnoštvo informacija o toku rijeke, eroziji njenih obala, taloženju sedimenata, vodostaju tijekom godine, ali i načinu suživota rijeke i čovjeka na ovom lokalitetu tijekom povijesti. Učenici su imali prilike uspeti se na promatračnicu za ptice, te uz pomoć dalekozora uočiti biljni i životinjski svijet karakterističan za tok rijeka Drave i Mure.

 

Ušće Mure u Dravu je jedno od posljednjih preostalih sačuvanih sustava nizinskih rijeka u Europi. Obje rijeke su uzvodno iznimno izmijenjene regulacijama i hidroelektranama. Ovdje su rijeke, posebice Drava, neregulirane te neprekidno stvaraju nova staništa i obnavljaju postojeća što održava veliku biološku raznolikost.

 

Nakon obilaska Halaš Čarde uputili smo se u  daljnje istraživanje Posebnog zoološkog rezervata Veliki Pažut, koji se fizički nalazi se u Međimurju (lijeva obala Drave), no pripada Koprivničko-križevačkoj županiji. Područje odlikuje velika biološka raznolikost među kojima su najvažnija močvarna staništa koje karakterizira ispresijecanost kanalima i starim rukavcima s pješčanim i šljunkovitim nanosima.

 

Također se na području ušća nalazi i lokacija utvrde Novi Zrin. Učenici su se okupili oko spomenika gdje smo zajedno ponovili povijesna zbivanja vezana uz slavnu obitelj Zrinski. Novi Zrin dao je sagraditi ban Nikola Zrinski 1661. godine. Utvrda je trebala služiti za obranu hrvatskih krajeva od stalne osmanske opasnosti, budući da se na lijevoj obali Mure, nalazio ugarski teritorij okupiran od strane Osmanskog Carstva. Tri godine nakon izgradnje moćna osmanska vojska opsjela ju je i razorila. Danas dio područja gdje se nekoć nalazio Novi Zrin pripada i općini Legrad, a dio Mađarskoj.  

 

Sljedeće zaustavljanje bilo je na nasipu uz veliko Dubravsko jezero. Dubravsko jezero je umjetno akumulacijsko jezero na rijeci Dravi izgrađeno za potrebe Hidroelektrane Dubrava, a završeno je krajem 80-ih godina 20. stoljeća. S površinom od 17 kvadratnih kilometara, Dubravsko jezero je najveće umjetno jezero u nizinskoj Hrvatskoj. Uz golemo jezero u pozadini učenici su ponovili znanja o načinu dobivanja električne energije snagom vode, te o utjecaju gradnje hidroelektrana na okoliš. Povela se i rasprava o pozitivnim i negativnim aspektima gradnje hidroelektrana, odnosno velikih hidroakumulacijskih jezera.

Završni dio terenske nastave proveli smo na jezeru Šoderica. Najpoznatije podravsko odmaralište nastalo je iskapanjem dravskog šljunka. Zahvaljujući tirkiznoj boji vode, šljunčanoj obali i malim otočićima Šoderica je popularno ljetno odredište  velikog broja posjetitelja. Posebna atrakcija (osim kupanja i ribolova) za ljubitelje prirode svakako je i stalna kolonija labudova koji neometano žive na jezeru. Učenici su ondje prionuli na grupne zadatke koje su pripremile njihove učiteljice. Suradnički su označavali posjećene lokalitete na topografskoj karti, mjerili prijeđene udaljenosti, odgovarali na pitanja vezana uz reljef, prirodna i gospodarska obilježja prostora. Uzimajući uzorke vode iz jezera učenici su također mjerili temperaturu, prozirnost i kiselost.

 

Pohvaljujemo sve učenike sudionike terenske nastave, ali i njihove mentore koji su ih izvrsno pripremili za aktivnosti na terenu (Anu-Mariju Bobovčan, Jasminku Fanuko- Polančec, Miroslava Kaniseka, Mirnu Kovačić, Tijanu Martić i Dubravku Vajdić Kolarić). Unaprijed se veselimo idućoj terenskoj nastavi.

Mirna Kovačić, prof.

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju