preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

Login
Moto škole

 

 

Projekti u našoj školi

Logo škole

E-knjige

List za roditelje

Kalendar
« Prosinac 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Školska kuhinja

Slikovnice

 

 

 

 

Školski list "Leteći razred"

 

 

 

 

Kada zvoni zvono?

 

Kada zvoni zvono?

Korisni linkovi
 

Šetnja školom

 

 


Korisni linkovi

 

 

 

SPONZOR VEČERI KEMIJE 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 17. 11. 2010.

Ukupno: 1534133
Ovaj mjesec: 3982
Ovaj tjedan: 1419
Danas: 5
 

Rečenični dijelovi - umne mape

 

KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI ZA PETI RAZRED

 

KNJIŽEVNI RODOVI: lirika, epika i drama

 

LIRIKA – književni rod kojemu pripadaju književna djela u kojima su iskazani osjećaji, misli i doživljaji.

 

LIRSKA PJESMA – pjesma pisana u stihovima, izriče pjesnikov doživljaj, osobno iskustvo, subjektivna je, ne priča o nekom događaju poput epske pjesme i nema tipične likove.

Prema temi može biti: pejsažna, ljubavna, domoljubna, socijalna, religiozna, intimna, misaona ili refleksivna i slično.

 

TEMA – predmet izlaganja, ono o čemu se govori u nekom djelu. Često se nalazi u naslovu. (U pjesmi Dobriše Cesarića Jesen  tema je pjesme, kako sam naslov kaže, jesen.)

 

MOTIV – najmanja tematska jedinica, manja od teme, to je poticaj, povod umjetničkom doživljaju (U pjesmi Dobriše Cesarića Jesen  tema je pjesme jesen, a motivi su uvelo lišće, polja, snijeg, čavke, medvjed, zamućeno jezero itd.)

 

PJESNIČKA SLIKA – čitajući pjesmu, doživljavajući njezine stihove, pred našim se očima stvara čudesan svijet pjesničkih slika. Možemo ih doživjeti različitim osjetilima:

 

vidom (vizualne slike)  …na nebu modrome, eno, sjajna se prelijeva duga…
sluhom (akustične slike)  …u strništima tužno šušti…, i sviraka flauta bruji…
mirisom (olfaktivne slike)  …miriše grožđe i smilje…
dodirom (taktilne slike)  …toplina me dodiruje…
okusom (gustativne slike) … rujno vino me krijepi…

 

EPITET – osebujan, posebno odabran pridjev koji pjesnik koristi kako bi obogatio pjesničku sliku npr.  Olovni i teški snovi…  zlatne doline… pahuljasti oblaci

 

ONOMATOPEJA - pjesnički postupak (ili stilsko sredstvo) kojim se oponašaju zvukovi iz prirode (životinjsko glasanje, prirodne pojave i zvuci koji nas podsjećaju na određeni predmet):  lišće šušti, potok žubori, vodopad buči, cvrčak cvrči…

 

PERSONIFIKACIJA – pjesnički postupak (ili stilsko sredstvo) kojim se životinjama, biljkama ili čemu neživomu daju ljudske osobine: knjiga pleše, grane plaču, travke snivaju, zec pjeva, lisica mudruje…

 

USPOREDBA – uspoređivanje jednog predmeta, osobe, pojave s drugim na osnovi neke zajedničke osobine ili sličnosti. Najčešće su riječi u njoj kao, poput i nalik na.

Bijela joj je haljina poput snijega.    Dodir joj je nježan kao jutarnja rosa.

 

SUPROTNOST ILI KONTRAST – suprotstavljanje različitih pojmova: dan i noć,toplo i hladno, tama i svjetlost, dobro i zlo.

 

STIH - jedan red u pjesmi

- prema broju slogova razlikujemo stih od jednog dva ili tri sloga, četverac (stih od četiri sloga), peterac (stih od pet slogova), šesterac (stih od šest slogova), sedmerac (stih od sedam slogova), osmerac (stih od osam slogova), deveterac (stih od devet slogova), deseterac (stih od deset slogova)…

 

pče/la/ na/ cvije/tu     pet slogova - peterac

pa/stir/ pje/va/ pod/ zvije/zda/ma  osam slogova – osmerac

 

VEZANI STIHOVI - stihovi koji su međusobno vezani rimom

 

SLOBODNI STIHOVI - stihovi koji nisu vezani rimom i obično su različitih duljina

 

KITICA ILI STROFA – jedan stih ili skup stihova u pjesmi koji čine jednu cjelinu, vidno su odvojeni od drugih stihova.

 Razlikujemo: MONOSTIH – strofu od samo jednog stiha

                       DVOSTIH ILI DISTIH – strofu od dva stiha

                       TROSTIH ILI TERCET– strofu od tri stiha

                       ČETVEROSTIH ILI KATREN(A) – strofu od četiri stiha

                       PETEROSTIH ili KVINTINA – strofu od pet stihova

                       ŠESTEROSTIH ILI SESTINA – strofu od šest stihova

                       SEDMEROSTIH ILI SEPTIMA – strofu od sedam stihova

                       OSMEROSTIH ILI OKTAVA - strofu od osam stihova                    

                       DEVETEROSTIH ILI NONA – strofu od devet stihova

                       DESETEROSTIH ILI DECIMA – strofu od deset stihova

 

 

RIMA ILI SROK - glasovno podudaranje riječi na kraju stiha ili u stihu. Riječi se mogu podudarati u jednom slogu ili u više slogova npr. val –žal (podudara se jedan slog),  slamčici – grančici (podudaraju se dva sloga)

 

Vrste rime:  parna – aa bb

                      ukrštena (unakrsna ili križna) – abab

                      obgrljena – abba

                      nagomilana – aaaa

                      isprekidana - abcb

 

HAIKU – vrsta kratke lirske pjesme podrijetlom iz Japana koja se u japanskom jeziku sastoji od 17 slogova raspoređenih u tri stiha (5 -7- 5 slogova). Naši pjesnici, zbog posebnosti hrvatskog jezika, često ne poštuju taj raspored. Uglavnom su pejsažne, tj. motivi su im iz prirode, ali mogu imati i druge motive.

Često nemaju naslova. Imaju autore.

 

Primjer:     «Do/sa/dna/ dje/ca»                    5  slogova - peterac

                 - o/no/me/ tko/ to/ ka/že           7 slogova - sedmerac

                  nek'/ cvijet/ ne/ cvije/ta.             5 slogova – peterac       

                                   (Matsuo Basho)

 

EPIKA – obuhvaća književna djela u kojima je ispripovijedana radnja u kojoj sudjeluju likovi, i kojima možemo odrediti mjesto i vrijeme radnje. Temeljno obilježje svih epskih djela je fabula. Mogu biti pisana u stihu i prozi.

Epska djela u stihu; epska pjesma i ep.

Epska djela u prozi: roman, pripovijetka, bajka, basna…

 

STVARALAČKI POSTUPCI (pripovjedne tehnike) U EPSKIM DJELIMA:

PRIPOVIJEDANJE – iznosi se tijek zbivanja
OPISIVANJE – predočuje se izgled i osobine lika, predmeta  ili prostora
DIJALOG – razgovor dvaju ili više likova

 

ROMAN – najopširniji oblik pripovjednih djela, ima veći broj likova i opširnu radnju. Prema temi može biti povijesni, psihološki, pustolovni, ljubavni, socijalni, kriminalistički itd.

 

DJEČJI ROMAN - vrsta romana u kojem su glavni likovi djeca i dječje družine čije dogodovštine stvaraju uzbudljivu i napetu radnju. Jezik i stil (način pisanja) romana prilagođeni su djeci npr. Ferenc Molnar, Junaci Pavlove ulice

 

PUSTOLOVNI ROMAN – vrsta romana u kojem se prikazuju uzbudljivi, neobični i maštoviti događaji, ponekad na granici mogućeg. Glavni se likovi, često nađu u nekim nepoznatim, neistraženim područjima ili na otocima s blagom npr. Daniel Defoe, Robinson Crusoe.

 

PRIPOVIJETKA – kraće pripovjedno djelo s manje likova i sažetijom radnjom.

 

 

BAJKA - kraće pripovjedno djelo gdje se uz obične likove javljaju i čudesni, natprirodni likovi (vile, zmajevi, vještice, patuljci…). Likovi su prikazani tzv. crno-bijelom tehnikom što znači da su isključivo dobri ili zli. Obično počinje riječima: «Jednom davno…», a završava: «Živjeli su dugo i sretno.» Na kraju dobro pobjeđuje zlo. U bajkama se često pojavljuje broj tri, tj. neke se stvari ponavljaju tri puta npr. vuk je triput puhao da bi srušio kuću praščića, maćeha se triput pokušavala riješiti Snjeguljice, u Pepeljugi je triput isprobavana cipelica, Crvenkapica je triput ispitivala vuka itd.

 

BASNA - kraće pripovjedno djelo u prozi ili u stihu u kojem su glavni likovi životinje, ponekad i biljke i stvari, koje predstavljaju ljudske karaktere. U njoj se obično izruguju ljudske mane poput pohlepe, umišljenosti i sl. pa iz nje uvijek možemo izvući neku pouku.

 

FABULA – tijek zbivanja u književnome djelu. Možemo je odrediti u epskim i dramskim djelima, u lirici je nema. Dijelovi fabule su: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i završetak.

 

DRAMA – književni rod kojemu pripadaju književna djela u stihu i prozi, napisana u obliku dijaloga ili monologa i namijenjena izvedbi na pozornici. Dramski tekst je podijeljen po ulogama, a sadržava i upute za izvedbu na pozornici(didaskalije).

 

IGROKAZ -  jednostavno, zabavno dramsko djelo namijenjeno djeci. Može biti dramski (glume glumci) i lutkarski (glume lutke) te glazbeno-scenski poput mjuzikla (tekst se uglavnom pjeva uz glazbu i ples).

 

MONOLOG – govor jedne osobe, obraćanje publici ili razgovor lika sa samim sobom.

 

DIJALOG – razgovor između dvaju likova (ili više njih)

 

DIDASKALIJE – nalaze se u dramskim djelima, objašnjenja u zagradama, često pisana kosim slovima, koja glumci ne izgovaraju na pozornici, već im služe kao upute – što raditi, kakav im treba biti izraz lica, gdje trebaju stajati, kako biti odjeveni i slično.

Primjer:

VUK: Uđi dijete!

CRVENKAPICA: (Ima zabrinuti izraz lica. Skida kabanicu.) Što ti je bako?

                                                         ↑

                                              DIDASKALIJE

 

KOSTIMOGRAF – osoba koja se u kazalištu brine za kostime glumaca.

SCENOGRAF – osoba koja brine o izgledu scene ili pozornice.

REDATELJ – uvježbava glumce, brine o cijeloj predstavi, kako će sve izgledati, «šef»

INSPICIJENT – osoba koja tijekom predstave upućuje glumce na pozornicu i brine se za pravilan redoslijed odvijanja predstave

KULISE – predmeti na pozornici, umjetno drveće, planine, kuće, sobe, potoci, nebo, zvijezde…

MIMIKA – izražajnost lica glumaca, pokreti lica

GESTE – pokreti tijela glumaca                                        

 

VRSTE FILMOVA: animirani film, dokumentarni film, igrani film, namjenski film i eksperimentalni film

 

ŽANROVI IGRANOGA FILMA: triler, western, komedije, akcijski, drame, kriminalistički, film strave i užasa, znanstvenofantastični…

 

VRSTE ANIMIRANOGA FILMA: crtani, lutkarski, od glinamola, od kolaž papira, filmovi nastali računalnom animacijom itd.

 

Prvi film – 1895.  braća August i Louis Lumiere:   Izlazak ljudi iz tvornice

                                                                                  Dolazak vlaka u stanicu

                                                                                  More

 

Prvi zvučni film – 1927. g. Pjevač džeza

preskoči na navigaciju